Praznik dana fotografa 12. srpnja poklapa se s danom svete Veronike i to nije slučajno. Postoji legenda koja je povezala naizgled dva potpuno udaljena događaja.
Legenda kaže
12. srpnja dan je fotografa i dan svete Veronike, koja je zaštitnica fotografije. Legenda kaže da mu je Veronica, kad je slijedio put do Kalvarije i snage su ga ostavile pod težinom križa, dodala rupčić da obriše lice.
Vraćajući se kući, Veronica je rasklopila rupčić i ugledala sveto lice prikazano na tkanini. Od tada je šal, poznat kao Slika koju nisu stvorile ruke, u Rimu. U znak sjećanja na ovo čudo, mnogi profesionalni fotografi i samo amateri slave svoj praznik na dan ovog sveca.
Iz povijesti
U Rusiji se ovaj praznik slavi ne tako davno, ali njegova razmjera raste svake godine. U povijesti se zvanje fotografa spominjalo davne 1839. godine, kada je Louis Daguerre na sastanku Akademije znanosti u Parizu predstavio najnoviju metodu snimanja slika. Nakon toga fotografiji dugo vremena nije poklanjana odgovarajuća pažnja kao estetskoj kreaciji. Fotografi su potrošili puno energije i mašte stvarajući sliku.
Već tada koristili su uređivanje i nametanje otisaka s nekoliko negativa.
U 19. stoljeću, pojavom relativno laganih fotoaparata i jednostavnijih tehnika tiska, počelo se razvijati fotografsko novinarstvo. Od tada se pojavljuje koncept profesije fotografa. Dva su trenda u razvoju fotografije: realan i kreativan.
1912. godine šest je fotoreportera u Danskoj registriralo prvi profesionalni foto-studio. Najčešće su ovdje radili na fotografijama za periodiku.
Za to su vrijeme najvažniji društveni problemi, socijalna nejednakost, siromaštvo, iskorištavanje dječjeg rada. Ta su se hitna pitanja najčešće prikazivala.
Imena autora u novinama nisu ni naznačena ispod fotografija.
Današnje foto novinarstvo steklo je beskrajne mogućnosti izumom male kamere. Već pojava u Njemačkoj 1914. godine 35-milimetarske "zalijevalice" napravila je velike prilagodbe ne samo u radu fotografa, već i u svim sferama znanosti i umjetnosti.
Novi izum omogućio je fotografima da vide poznate predmete iz drugih, odvažnijih kutova i uvelike je proširio njihove mogućnosti. Obrisi i oblici u prostoru postali su obimniji. U 20. stoljeću, pojavom instant fotografije, koja ne zahtijeva posebne vještine u obradi slike, govorilo se da fotografska profesija postaje primitivna. No, u naše vrijeme tehnološkog napretka, prava profesija fotografa još uvijek pronalazi svoje mjesto u kategoriji umjetnosti.
