Iako se Maslenica slavi sedam tjedana prije Uskrsa, u njoj su sačuvani mnogi elementi poganske kulture. Ljudi rado sudjeluju u događajima povezanim s ovim praznikom, očekujući kraj oštre zime i skori dolazak toplih dana, buđenje i obnavljanje prirode. Ovo je vrlo dobar izgovor da se riješite dosade i rutine svakodnevnog života i zabavite se.
Upute
Korak 1
Kad slavite pokladni dan, uzmite u obzir stare tradicije. Ovo nije samo zanimljivo, već može biti i vrlo poučno za sadašnju generaciju, jer jača obiteljske odnose, ulijeva poštovanje starijim ljudima, uči nas opraštanju drugima za nepravde i kajanju zbog pogrešaka koje su počinili. Svaki dan pokladnog tjedna može se obilježiti na svoj način.
Korak 2
U ponedjeljak su u stara vremena oblačili prepariranu lutku i gradili tobogane za snijeg za buduće vožnje. Ujutro je snaha otišla roditeljima kako bi im pomogla oko kućanskih poslova, kako bi navečer svatovi došli u posjet i dogovorili se kako će svi zajedno proslaviti ovaj tjedan. U ponedjeljak su se palačinke počele peći.
3. korak
U utorak su se mladi već igrali moćno i glavno: "borili su se" za tvrđave snijega i leda, spuštali se niz brda, vozili na ljuljački. A istodobno su mladi ljudi sami pazili na par.
4. korak
Srijeda se smatrala "ukusnim" danom, jer su tada zetovi došli kod punice na palačinke. Taj se događaj, prema običaju, pretvorio u čitavu gozbu, kada su se na stolu pekle i posluživale sve vrste palačinki - mlijeko, maslac, haringa i kavijar. A njima je toliko pića da samo da ostanu na nogama.
Korak 5
Sutradan su vozili strašilo ulicom, vozili se, pjevali pjesme i koledarili. Ta se tradicija u nekim selima sačuvala do danas.
Korak 6
U petak je zet, punica i sva zamisliva rodbina počasti palačinkama, kako bi mogla vidjeti koliko mladić poštuje svoju rodbinu.
Korak 7
Šesti dan snaha je već "uključena" u svečane događaje: dužna je darovati snahu. U subotu je trebao biti spaljen i jedan lik Pustinjaka, a pepeo se trebao rasuti po polju; to, prema uvriježenom vjerovanju, donosi dobru žetvu.
Korak 8
Nedjelja, posljednji dan praznika, nazvana je oproštenom, jer je u to vrijeme bilo potrebno tražiti oprost od svih koji su tijekom godine pretrpjeli dobrovoljne i nehotične prijestupe, kao i oprostiti svim njihovim prijestupnicima. Trebalo se prisjetiti i sve rodbine. Na ovaj dan završavale su fešte, prekomjerna hrana, mamurluk. Da se zima ne bi uvukla u proljeće, bilo je potrebno spaliti sva posljednja strašila. Zbog toga su vatre nastale na toboganima leda, na kojima su se vozili cijeli tjedan, kako bi se "uništila" hladnoća.
Korak 9
A nakon završetka Maslenice bio je običaj ići u kupalište kako bi se i duša i tijelo očistili od svega starog, prljavog, zastarjelog.